Istarsko maslinovo ulje Oio Vivo – prirodni je proizvod, sok istisnut iz ploda autohtonih sorti mladih, svježih maslina iz čistih sortnih maslinika. U njemu su sačuvani svi vrijedni biološki i nutritivni sastojci, osobito polifenoli. Znanstveno potvrđena visoka zastupljenost polifenola ukazuje na vrhunsku kvalitetu ulja, stabilnost okusa i svježine, te ima najpovoljniji direktni utjecaj na zdravlje i dugovječnost.
Ekstra djevičanska maslinova ulja Oio Vivo trenutno čini paleta od četiri sortna ulja autohtonih sorti maslina Istarske bjelice, Buže, Žižolere i Rozinjole te dvije mješavine sortnih ulja različitog intenziteta okusa: od blagog – Oio Vivo Bon do intenzivnog – Oio Vivo Gajardo.
Oio Vivo – živo ulje, nosi starorimski naziv u čast istro-romanskom dijalektu koje je i danas u upotrebi na području Vodnjana. Ime je to koje ukazuje tisućljetnu tradiciju proizvodnje maslinovog ulja, povezujući tako izvrsni geografski položaj za uzgoj maslina s inovativnim pristupom proizvodnji maslinovog ulja, što je uvijek rezultiralo stvaranjem ulja vrhunske kvalitete.
Regija Istra, poluotok na zapadu Hrvatske, podneblje je Mediterana izrazito pogodno za uzgoj maslina. Otkrili su to još stari Rimljani, koji su upravo u Istri proizvodili znatne količine vrlo vrijednog maslinovog ulja. Područje Vodnjana, na jugu poluotoka Istra, s osunčanim maslinicima, zemljom crvenicom, kamenim suhozidima i koridorom toplog morskog zraka koji povezuje istočnu i zapadnu obalu Istre isticano je kao podneblje u kojemu se proizvodilo najcjenjenije ulje. Maslinik površine 56 ha s 15 000 stabala smjestio se na odličnoj lokaciji za uzgoj maslina na nadmorskoj visini od 60-120 m.n.v. samo 4,5 km udaljen od mora. Položen je između Vodnjana na sjeveru i Pule na jugu, u južnom djelu poluotoka Istra, gdje se odvijaju blagodatna strujanja toplog morskog zraka od Raškog zaljeva na istoku i Brijunskog otočja na zapadu.
Maslinik je podijeljen u pravilnu ortogonalnu mrežu, podsjećajući tako na rimsko nasljeđe zemljišnih centurija, pravilo omeđenih posjeda, u kojima se uzgajaju pojedine sorte maslina i to pet autohtonih sorti, te dvije strane, talijanske sorte maslina.
5.500 stabala
Sorta masline buža je najrasprostranjenija autohtona sorta masline u Istri. Postoje više vrsta biotipova ove sorte u Istri. Za područje Vodnjana karakteristična je Vodnjanska buža te buža puntoža. Stablo buže je jako, bujnog rasta, s gustom, širokom krošnjom koja raste u visinu. Grančice rastu uspravno, dok su rodne grančice povijene. List je srednje veličine, eliptičan, u obliku koplja s naličjem sive boje. Plod masline sorte buža je srednje velik do velik, jajolikog oblika, blago asimetričan, a u punoj zrelosti, tamne je boje. Zahtjeva tople i zaštićene položaje, te je stoga najpovoljniji za uzgoj na toplim pozicijama južne Istre.
600 stabala
Sorta buža puntoža uz, bužu, najraširenija je autohtona sorta masline u Istri koja se uzgaja na području Rovinja, Bala, Vodnjana i Fažane. Stablo masline buže puntože je bujnog rasta, jakog debla i grana. Krošnja je visoka, gusta, s brojnim granama ispunjenim lišćem. List je jasno zelene, nešto tamnije boje no što je to list buže. Plod je manji od buže, a najčešće raste u grozdićima na dugim peteljkama. Na vrhu ploda smjestilo se malo izbočenje poput bradavice, po kojemu je sorta dobila ime. Kvaliteta ulja nalik je kvaliteti ulja buže, no miriše na zreli plod masline i jabuku.
4.500 stabala
Sorta masline istarska bjelica autohtona je sorta udomaćena u Istri no i Kvarneru, a nalazimo je i u Italiji i Sloveniji. Sorta Istarska bjelica karakteristična je po visokom udjelu polifenola (više od 450mg/kg). Stablo je srednje bujnog rasta, guste krošnje koja raste u visinu. Grane su dugačke i čvrste, rastu uspravno, a rodne grančice su blago povijene ili ravne. List je srednje veličine, širok, tamnozelene boje. Eliptičnog je oblika i spiralno se uvija. Plod je jajolik, simetričan, krupan. Odnos između koštice i pulpe je skladan. Tijekom zriobe mijenja boju od svijetlo-žuto-zelene do crvenkaste sa ljubičastom nijansom. Ovo je jedna od najotpornijih sorti na niske temperature i buru. Dozrijeva kasno, sredinom ili koncem studenog i odlične je, obilne i redovite rodnosti.
1.250 stabala
Sorta rozinjola, autohtona je sorta masline, koja se uzgaja u južnom dijelu Istre osobito u Rovinju, Vodnjanu i Vrsaru. Stablo masline Rozinjole, srednje je bujno, grane su raširene, usmjerene prema svjetlu. Krošnja je kompaktna, okrugla, gusta, s brojnim grančicama i puno lišća. List tamno-zelene boje, na rodnim grančicama tupo zaobljen, na vodopijama, drvnim i mješovitim grančicama, vrh lista je blago šiljat. Plod rozinjole je simetričan, srednje mali, jajolik, u zriobi tamnoljubičaste boje s brojnim pjegicama. Plod Roznjole izdašno daje ulje intenzivnog mirisa, izraženog pikantnog okusa i umjerene gorčine.
700 stabala
Sorta masline žižolera, stara je autohtona sorta, slabo zastupljena u Istri. Sadnjom 700 stabala u jednom čistom sortnom masliniku, tvrtka Oleum Maris, zalaže se za revitalizaciju stare sorte, te postaje najvećim proizvođačem čistog sortnog ulja Žižolere. Stablo masline sorte žižolera je bujnog rasta, izraženog razvoja debla, široke krošnje, krivudavih čvrstih i dugih grana dok su rodne grančice, gipke i guste. List kopljast, srebrno sivomaslinaste boje, srednji do velik, jajolik. Plod žižolere izgledom i bojom podsjeća na plod žižule, voća karakterističnog za Istru, te je upravo po njemu dobila i ime.
2.100 stabala
Leccino je strana sorta masline koja se na području Istre uzgaja od 1940., a stigla je iz Italije, regije Toscana. Riječ je o najraširenijoj sorti masline u svijetu, što duguje izrazitoj prilagodljivosti na različite uvjete. Stablo je bujnog rasta, široko, izraženog porasta i razvoja debla i krošnje u visinu i obujam. Rodne grančice su kratke, viseće, krošnja okruglastog oblika s čvrstim i dugim granama zbog čega je cijenjena i kao ukrasna biljka. Cvjetovi su pojedinačni i dosta krupni u odnosu na druge sorte. Stabla se nisko račvaju na glavne grane, te ima gotovo grmolik oblik. Sorta ranog dozrijevanja (rujan, listopad), a otporna je na niske temperature. Sorta je za intenzivne nasade dobrih i dubokih tala. Ukoliko se bere kada plodovi počinju tamniti, daje ulje izvanredne kvalitete, izraženog svježeg mirisa, voćnog mirisa po plodu masline. Ukoliko se bere kada plodovi završavaju tamniti ili se mijenja boja ploda, tada daje blago ulje, slatko, zaokruženo, bez jače izražene arome elementarni sastojak višesortnog ulja Oio Vivo Bon.
650 stabala
U masliniku tvrtke Oleum Maris, pronaći ćete još samo jednu stranu sortu, a to je toskanska sorta pendolino, glavni oprašivač u masliniku. Sortu masline pendolino, određuje krošnja srednje bujnosti s povijenim, visećim granama i kopljasti, zbijeni listovi. Plodovi su izduženi, blago asimetrični, srednje težine. Rodne grančice su duge, viseće, gipke, savijene prema tlu. Premda je sorta masline pendolino, prvenstveno u uzgoju kao oprašivač, ipak daje ulje izvanrednih svojstava i svježeg voćnog mirisa.
Važno je da se tijekom procesa prerade primjenjuju samo mehanički postupci (tiješnjenje) i to u hladnom okruženju, dakle bez zagrijavanja iznad 27°C te provođenja rafinacije, a to je proces karakterističan za proizvodnju vrhunskih ekstra djevičanskih maslinovih ulja.
Kvalitetu ulja osiguravaju i čisti sortni maslinici, integrirana poljoprivreda i organsko gnojivo te primjena inovacija u uzgoju.
Određene sorte imaju veću količinu polifenola poput ulja sorte istarska bjelica (više od 450mg/kg) što direktno utječe na kvalitetu ulja. Razina polifenola povišena je i u ostalim uljima autohtonih istarskih sorti maslina i kreće se u rasponu 300−450 mg/kg.
Vrijeme berbe odnosno stupanj zrelosti plodova značajno određuje razinu polifenola u plodu masline. Ulje će biti kvalitetnije što je vrijeme berbe ploda ranije kada je zrioba tek započela.
Ispitivanjima je utvrđeno da veći udio fenolnih tvari, a time i veću kvalitetu imaju ulja na jugu Istre, u područjima koja više oskudijevaju vodom te imaju više sunčanih dana u godini.
Kada započeti berbu maslina vrlo je važno pitanje. Odluka o vremenu berbe značajno će utjecati na kvalitetu i okus ulja. Najcjenjenije ulje, prijatnog i svježeg okusa po plodu masline stari su Rimljani nazivali ex albis ulivis, a dobivalo se pri ranoj berbi kada se boja ploda mijenjala iz zelene u zeleno-žutu. Fenolni sastojci koji ulju daju okus i miris, sa zriobom masline se smanjuju, stoga je vrlo važno pratiti proces zriobe i pravovremeno donijeti odluku o berbi kada je razina polifenola u svježem plodu masline najviša.
Postupak prerade maslina odvija se u nekoliko brižno provedenih faza: čišćenja i pranja plodova, mljevenja, miješanja tijesta, odvajanja čvrstog od tekućeg djela, te separacije uljne smjese na ulje i vodu. Konačan cilj tog postupka je dobivanje ulja iz ploda masline bez da se izazovu promjene kemijskog sastava značajne za kvalitetu ulja i njegovu biološku i nutritivnu vrijednost. Procesu miješanja tijesta treba dati osobitu pozornost jer je upravo tu moguć značajniji gubitak polifenola, što će u konačnici utjecati na kvalitetu ulja i njegovu daljnju zaštitu od oksidacije.
Nakon procesa prerade, ulje se čuva u samom masliniku, u svježem i prozračnom prostoru na konstantnoj temperaturi u spremnicima od nehrđajućeg čelika (inoxa) priključenim na plin dušik koji onemogućava kontakt ulja s kisikom. Na taj se način sprječava proces oksidacije i dugoročno čuvaju vrijedna svojstva ulja.
Oleum Maris d.o.o.
Puljska cesta 200
52216 Galižana – Gallesano
info@oleum-maris.hr
Copyright © 2021 – Oleum Maris | Web Design & Development – Barek Digital
